Skupina lebdećih krutih ili tekućih čestica u zraku (isključujući čistu vodu), prirodnog ili antropogenog podrijetla, tipične veličine između 0,01 i 10 mikrometara, koje borave u atmosferi najmanje nekoliko sati.

Grana ekologije koja istražuje mogućnosti poljoprivredne proizvodnje u skladu s ekološkim zakonitostima.

Agrošumarstvo je naziv za sustave i tehnologije korištenja zemljišta u kojima se drvenaste trajnice (kao što su drveće, grmlje, palme ili bambusi) i poljoprivredni usjevi ili životinje namjerno uzgajaju na istoj čestici zemljišta u određenom prostornom i vremenskom rasporedu.

Sustav poljoprivrednog znanja i inovacija (engl. Agricultural Knowledge and Innovation System)

Uzgoj u kontroliranim uvjetima vodenih (slatkovodnih ili slanih) organizama, kao što su ribe, mekušci, rakovi i biljke za ljudsku upotrebu ili prehranu.

Podrazumijeva oblik intervencije u procesu prirodnog uzgoja kako bi se povećala proizvodnja, uključujući redovito poribljavanje, hranjenje i zaštitu od predatora. 

Udio sunčevog zračenja koji se reflektira s površine ili objekta, često izražen u postocima.

Članovi su skupine pretežito vodenih fotosintetskih eukariotskih organizama iz carstva Protista. Alge imaju mnogo vrsta životnih ciklusa, a veličinom se kreću od mikroskopskih vrsta roda Micromonas do divovskih kelpova (smeđih algi) koji dosežu duljinu od 60 metara.

Pristup rješavanju problema višefunkcionalnosti te se odnosi se na „podjelu ulaznih ili izlaznih tokova procesa ili sustava proizvoda između sustava proizvoda koji se proučava i jednog ili više drugih sustava proizvoda”.

Bilo koji proizvod koji može zamijeniti sličan proizvod životinjskog podrijetla, proizvodi biljnih alternativa koji potiču iz širokog raspona izvora kao što su biljke, gljive i mikroorganizmi.

Proces u kojem mikroorganizmi razgrađuju biorazgradivi materijal u uvjetima bez prisutnosti kisika.

Prikazuje potencijalne utjecaje na okoliš koji se mogu pripisati sustavu (npr. proizvodu) tijekom njegova životnog ciklusa, tj. uzvodno uzduž lanca opskrbe te nizvodno prateći fazu korištenja sustava i vrijednosni lanac na kraju životnog vijeka.

Organizmi koji izgrađuju složene organske spojeve koristeći anorganske molekule i svjetlost ili anorganske kemijske reakcije.

Transakcije između poduzeća (npr. proizvođač i veletrgovac).

Transakcije između poduzeća i krajnjih potrošača (pojedinaca koji kupuju za privatne svrhe).

Zajedničko poduzeće za biobazirane industrije (engl. Bio-based Industries Joint Undertaking)

Stvarna požnjevena proizvodnja s polja, iz voćnjaka i vrtova, isključujući gubitke pri žetvi i vršidbi, kao i onaj dio uroda koji iz bilo kojeg razloga nije požnjeven. Proizvodnja, dakle, uključuje količine robe prodane na tržištu (tržišna proizvodnja) i količine koje su potrošili ili upotrijebili sami proizvođači (vlastita potrošnja).

Plastika dobivena iz biomase.

Proizvod u cijelosti ili djelomično dobiven iz biomase.

Srednjoeuropska inicijativa za biogospodarstvo u poljoprivredi, akvakulturi i šumarstvu temeljeno na znanju (engl. Central and Eastern European Initiative for Knowledge-Based Agriculture, Aquaculture and Forestry in the Bioeconomy)

Metil-ester proizveden od biljnog ili životinjskog ulja, dizelske kvalitete, koji se koristi kao biogorivo u dizelskim motorima.

Energija dobivena izgaranjem materijala dobivenih iz bioloških izvora.

Bioenergija s hvatanjem i skladištenjem ugljika, ili BECCS, uključuje hvatanje i trajno skladištenje iz procesa u kojima se biomasa pretvara u goriva ili izravno spaljuje radi dobivanja energije. Budući da biljke apsorbiraju dok rastu, ovo je način uklanjanja iz atmosfere.

Etanol proizveden iz biomse.

Proizvedeni od strane živih organizama ili biološkim procesima.

Formulacija mikroorganizama, uglavnom bakterija, gljiva ili cijanobakterija, koja primjenom na biljke ili tlo pomaže u poboljšanju rasta, razvoja biljaka i kvalitete tla.

Tekuće ili plinovito gorivo za prijevoz proizvedeno iz biomase.

Obuhvaća sve sektore i sustave koji se oslanjaju na biološke resurse (životinje, biljke, mikroorganizme i biomasu iz tih izvora, uključujući organski otpad), njihove funkcije i načela.

Obuhvaća i međusobno povezuje kopnene i morske ekosustave i njihove usluge, sve sektore primarne proizvodnje u kojima se koriste i proizvode biološki resursi (poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo i akvakultura) te sve gospodarske i industrijske sektore u kojima se biološki resursi i procesi koriste za proizvodnju hrane, hrane za životinje, proizvoda dobivenih od bioloških sirovina, energije i usluga.

Izraz opisuje trendove u naprednim gospodarstvima prema većoj ovisnosti o znanju, informacijama i visokim razinama vještina, te rastućoj potrebi poslovnog i javnog sektora za lakim pristupom svemu tome.

Biorazgradivi dio proizvoda, otpada i ostataka biološkog podrijetla iz poljoprivrede, uključujući tvari biljnoga i životinjskoga podrijetla, šumarstvu i srodnim industrijama, ribarstvu i akvakulturi, kao i biorazgradivi dio industrijskog i komunalnog otpada, biološkog podrijetla.

Izvor

Materijal koji se koristi u kontaktu sa živim tkivima, organizmima ili mikroorganizmima.

Poznat i kao "obnovljivi prirodni plin"; izvor metana visoke čistoće dobiven ili "pročišćavanjem" bioplina (uklanjanjem i nečistoća) ili uplinjavanjem krute biomase.

Otpad koji sadrži ugljikove spojeve dobivene od životinjskih i biljnih materijala.

Pesticidi koji potječu od živih organizama, za razliku od sintetskih koji nastaju kemijskom sintezom.

Mješavina metana i CO₂ proizvedena bakterijskom razgradnjom organske tvari koja se koristi kao gorivo.

Polimer sastavljen od monomera proizvedenih iz obnovljivih sirovina (npr. kukuruz). Alternativna definicija uključuje sve biološki proizvedene polimere poput DNK, RNK i proteina.

Koncept postrojenja za preradu u kojemu se biomasa pretvara i ekstrahira u niz vrijednih proizvoda.

U potpunosti se razgrađuje biološkom aktivnošću (kompostabilna) bez ostavljanja ostataka.

Mogu se proizvoditi od obnovljivih materijala i fosilnih goriva, kao i mješavina istih.

Sposobnost razgradnje biološkom aktivnošću.

Biorazgradivu plastiku razgrađuju prirodni mikroorganizmi poput bakterija i gljivica u vodu, biomasu i plinove kao što su ugljični dioksid i metan.

Varijabilnost među živim organizmima različitog podrijetla, uključujući i kopnene, morske i druge vodene ekosustave i ekološke komplekse kojima pripadaju.

Uključuje i raznolikost unutar vrsta, između vrsta i raznolikost ekosustava.

Bilo koji uređaj ili sustav koji podržava biološki aktivno okruženje.

Aktivni proces detoksikacije zagađenog okoliša korištenjem metabolizma mikroba (za razliku od prirodnog ublažavanja koje se odvija bez ljudske intervencije).

Proizvodnja kemijskih spojeva iz jednostavnijih tvari putem reakcija koje se obično odvijaju u živim stanicama.

Surfaktanti (površinski aktivne tvari) dobiveni iz biomase. To su molekule koje se sastoje od hidrofilnog dijela (koji privlači vodu) i hidrofobnog dijela (koji odbija vodu).

Primjena znanosti i tehnologije na žive organizme, njihove dijelove ili modele, radi proizvodnje znanja, dobara i usluga. Dijeli se na: crvenu (medicinska i farmaceutska), zelenu (poljoprivredno-prehrambena), bijelu (industrijska i okolišna) i plavu (morska biotehnologija).

Tekuća goriva proizvedena od biomase koja se koristi u energetske svrhe osim u transportu.

Dobiven iz biomase.

Ugljik dobiven iz biomase.

Prema Tehničkom izvješću 15392, koje je izradio tehnički odbor CEN/TC 249 Europskog odbora za normizaciju (CEN) u kolovozu 2009. godine, „bio-temeljena plastika” je plastika dobivena iz biomase.

Bio-temeljeni proizvodi izrađeni su od obnovljivih, bioloških sirovina kao što su biljke i drveće.

Za tekstil se pojam „bio-temeljen” odnosi na podrijetlo ugljičnog kostura polimera vlakna i na to potječe li on iz obnovljivog izvora.

Biougljen je tvar nalik drvenom ugljenu koja nastaje izgaranjem organskog materijala iz poljoprivrednog i šumarskog otpada u kontroliranom procesu koji se naziva piroliza (Spears 2018.). To je tamni ostatak koji u tlu može opstati tisućama godina i bogat je pirogenim ugljikom.

Vodik iz biomase, koji se naziva i „bio-vodik”, danas se odnosi samo na vodik proizveden reformiranjem biometana vodenom parom, izostavljajući brojne zanimljive putove pretvorbe biomase u vodik, kao što su uplinjavanje, biološki procesi i drugi.

Vodena tijela sa salinitetom između morske i slatke vode.

Zajedničko poduzeće za Europu kružnog biobaziranog gospodarstva (engl. Circular Bio-Based Europe Joint Undertaking)

Polimer glukoze, najzastupljeniji polimer na Zemlji.

Formalni postupak kojim ovlaštena osoba ili agencija provjerava i potvrđuje svojstva, kvalitetu ili status subjekta, proizvoda ili procesa.

Skupina fotosintetskih mikroba (modrozelene alge) koje se nalaze u većini kopnenih voda i mogu značajno utjecati na kvalitetu vode i ekosustava. Neke se koriste kao hrana, gnojiva ili zdravstveni proizvodi.

Sedamnaest globalnih ciljeva za održivi razvoj (engl. Sustainable Development Goals, SDGs), poznati i kao Globalni ciljevi, novi su, univerzalni ciljevi i pokazatelji za koje se očekuje da će ih članice Ujedinjenih naroda koristiti u kreiranju svojih programa i politika u sljedećih petnaest godina.

Informacijski servis Zajednice za istraživanje i razvoj (CORDIS - The Community Research and Development Information Service) primarni je izvor rezultata Europske komisije iz projekata financiranih iz okvirnih programa EU za istraživanje i inovacije, od FP1 do Horizon Europe.

Model u kojem su proizvodi dizajnirani tako da se na kraju života mogu ponovno upotrijebiti ili reciklirati, potpuno izbjegavajući odlagališta.

Djelomični opskrbni lanac, od vađenja sirovina do "vrata" tvornice (bez distribucije i faze korištenja).

Cijeli životni ciklus proizvoda koji uključuje vađenje sirovina, preradu, distribuciju, korištenje i odlaganje ili recikliranje.

Nusproizvod industrije kemijske i polukemijske drvne celuloze.

Čestice čađe nastale nepotpunim izgaranjem fosilnih goriva i biomase. Zagrijava Zemlju upijanjem topline u atmosferi i smanjenjem albeda (sposobnosti refleksije) kada se taloži na snijegu i ledu.

Deforestation is the removal of forests in order to convert forests and forest land for other purposes.

Drvni otpad nastao tijekom gradnje, rušenja i obnove.

EIP-ovi (European Innovation Partnership) su partnerstva koja okupljaju relevantne strane na EU razini, nacionalnoj i regionalnoj razini kako bi usmjerili, pojednostavili i bolje koordinirali postojeće financijske instrumente i inicijative. Usredotočeni su na izazove koji mogu koristiti društvu, modernizirati sektore i tržišta.

Ekosustav je prostor naseljen organizmima i njihovim zajednicama, u kojem se neprekidno stvara primarna biomasa, koju troše i razgrađuju heterotrofni potrošači.

Metrička mjera koja se koristi za usporedbu emisija različitih stakleničkih plinova na temelju njihovog potencijala globalnog zagrijavanja, pretvarajući količine drugih plinova u ekvivalentnu količinu ugljikovog dioksida.

Količina emisije ugljikovog dioksida koja bi imala jednak učinak na određenu ključnu mjeru klimatskih promjena, tijekom određenog vremenskog horizonta, kao emitirana količina nekog drugog stakleničkog plina (GHG) ili mješavine drugih stakleničkih plinova.

Faktor izveden iz modela karakterizacije koji se primjenjuje za pretvaranje dodijeljenog toka emisija u zajedničku jedinicu indikatora kategorije utjecaja.

Metoda prikupljanja mikroalgi.

Jedna godišnja jedinica rada, skraćeno GJR (engl. AWU), odgovara radu koji obavlja jedna osoba zaposlena na poljoprivrednom gospodarstvu s punim radnim vremenom.

Ribolovne operacije koje uključuju ulov divlje ribe, bilo u slatkovodnim ili morskim vodama.

Krmiva koja se koriste za uzgoj vodenih vrsta.

Termin CCUS zapravo obuhvaća lanac tehnologija, pri čemu je svaki korak (hvatanje, transport, korištenje i/ili skladištenje) neovisan o ostalima i sadrži nekoliko podtehnoloških opcija.

Hvatanje: izdvajanje emisija iz različitih izvora; transport: kretanje od mjesta hvatanja do mjesta skladištenja ili korištenja; korištenje: pretvaranje uhvaćenog u vrijedne proizvode, npr. koristeći ga kao sirovinu za goriva, kemikalije ili građevinske materijale; skladištenje: trajno skladištenje u kopnenim i podmorskim podzemnim geološkim formacijama.

Zajednički istraživački centar (engl. Joint Research Center)

Izračun veličine doprinosa svakog ulaza/izlaza njihovim kategorijama utjecaja (npr. izračunavanje koliko doprinosi klimatskim promjenama).

Narančasti fotosintetski pigment važan za proces fotosinteze.

Učinkovito korištenje resursa korištenjem ostataka i recikliranih materijala za korištenje materijala kako bi se povećala ukupna dostupnost biomase unutar određenog sustava.

Kaskadno korištenje drva događa se kada se drvo preradi u proizvod i taj se proizvod barem još jednom koristi u materijalne ili energetske svrhe.

U jednostupanjskoj kaskadi drvo se prerađuje u proizvod koji se ponovno koristi u energetske svrhe, a u višestupanjskoj kaskadi drvo se prerađuje u proizvod i taj se proizvod koristi barem još jednom u materijalnom obliku prije odlaganja ili oporabe u energetske svrhe.

Osnovne kemikalije koje služe kao baza za složenije proizvode (npr. monomeri mliječne kiseline za proizvodnju PLA plastike).

Klimatske promjene su dugotrajne promjene u statističkoj raspodjeli klimatskih faktora, u vremenskom periodu od deset do milijun godina.

Bilo koja od dvije ili više funkcija koje proizlaze iz istog jediničnog procesa ili sustava proizvoda.

Obično istovremena proizvodnja topline u obliku pare i energije u obliku električne struje. Kogeneracijska postrojenja mogu pretvoriti mnogo veći udio energije iz goriva u konačni autput.

Svako mjesto ili regija koja je oštećena, ugrožena ili učinjena neprikladnom za uporabu uvođenjem neželjenih tvari, posebice mikroorganizama, kemikalija, toksičnih ili radioaktivnih materijala i otpada.

Atribut ili aspekt prirodnog okoliša, ljudskog zdravlja ili resursa koji identificira ekološki problem koji izaziva zabrinutost.

Specifikacija količine protoka materijala ili energije, ili razine okolišnog značaja povezanog s jediničnim procesima ili sustavom proizvoda, koji se isključuju iz istraživanja.

Kružno gospodarstvo je model proizvodnje i potrošnje koji uključuje dijeljenje, posudbu, ponovno korištenje, popravljanje, obnavljanje i reciklažu postojećih proizvoda i materijala što je dulje moguće kako bi se stvorila dodatna - duža - vrijednost proizvoda.

Na ovaj način produljuje se životni vijek proizvoda te istovremeno smanjuje količina otpada.

Lanac vrijednosti je skup aktivnosti neophodnih za proizvodnju robe ili usluge.

Lanac vrijednosti su sve aktivnosti i procesi unutar tvrtke koji pomažu dodati vrijednost konačnom proizvodu.

Korištenje zemljišta, promjene u korištenju zemljišta i šumarstvo (engl. Land use, land-use change and forestry)

Sektor inventara stakleničkih plinova koji pokriva emisije i uklanjanja stakleničkih plinova koji su rezultat izravnog korištenja zemljišta uzrokovanog ljudskim djelovanjem, promjena korištenja zemljišta i šumskih aktivnosti.

Divlji organizmi (npr. kozice ili losos) uhvaćeni radi rasploda.

Svako poboljšanje poljoprivrednih praksi koje na održiv način dovodi do povećanja prinosa prehrambenih usjeva i stočarskih kultura na zemljištu koje se već koristi za njihov uzgoj; te svaka radnja koja omogućuje uzgoj na neiskorištenom zemljištu, za proizvodnju biogoriva, tekućih biogoriva i goriva iz biomase.

Poznato i kao modeliranje "usmjereno na promjene" ili "utemeljeno na odlukama". Cilj mu je identificirati posljedice koje odluka u primarnom sustavu ima na druge procese i ekonomske sustave. Umjesto odražavanja stvarnog lanca opskrbe, modelira se hipotetski generički lanac temeljen na tržišnim mehanizmima.

Sva biomasa iznad tla, drvenaste i zeljaste žive vegetacije, uključujući debla, panjeve, grane, koru, sjemenke i lišće.

Ukupna površina pašnjaka u vlasništvu, zakupu ili na drugi način dodijeljena poljoprivrednom gospodarstvu, na kojoj se tijekom referentne godine držala stoka radi ispaše.

Biogoriva proizvedena iz sirovina navedenih u dijelu A Priloga IX. Direktivi (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora.

Slučajni proizvod proizašao iz procesa proizvodnje ili kemijske reakcije, a ne primarni proizvod ili usluga koja se proizvodi. Može biti koristan i utrživ, ili može imati negativne ekološke posljedice.

Ostaci su podijeljeni u četiri glavne potkategorije: poljoprivreda, šumarstvo, akvakultura i ribarstvo i ostaci prerade.

Ostataci prerade su tvari koje nisu krajnji željeni proizvod proizvodnog procesa. 

Drvo koje je ostalo u šumi nakon sječe šume, a uključuju drvene ostatke od konačne sječe (npr. grane, lišće, panjevi, korijenje, vrhovi, kora), mala stabla nakon operacija prorjeđivanja i krčenja i općenito netržišno drvo debla.

Oranice su zemljišta koja se redovito obrađuju (oru ili kultiviraju), uglavnom u sustavu plodoreda.

Obuhvaća prodaju, promjene u razinama zaliha te biljne proizvode koji se koriste kao stočna hrana, za preradu ili za vlastitu konačnu upotrebu od strane proizvođača.

Trenutak u vremenu kada je bioenergetski sustav istisnuo istu količinu fosilnog ugljika koja bi bila apsorbirana u šumi da ista nije posječena za bioenergiju.

Primjena znanosti i tehnologije na morske organizme i njihovu biomasu radi stvaranja novih proizvoda i usluga.

Uključuje gospodarske aktivnosti koje su utemeljene na moru (ribarstvo, akvakultura…) ili povezane s morem (prerada plodova mora, brodogradnja, lučke aktivnosti, pomorsko osiguranje i nadzor).

Praksa izmjene usjeva na određenom polju u planiranom slijedu kako se ista vrsta ne bi uzgajala uzastopno.

Sva biomasa živog korijenja. Fino korijenje promjera manjeg od 2 mm isključeno je jer se često ne može empirijski razlikovati od organske tvari u tlu ili šumske prostirke (opalog lišća).

Biljke koje se siju na obradivom zemljištu prvenstveno radi smanjenja gubitka tla i nutrijenata tijekom zime, a ne radi žetve.

Površinu koja se već koristi za poljoprivredu ili koja bi se mogla vratiti u funkciju uzgoja upotrebom resursa koji su uobičajeno dostupni na poljoprivrednom gospodarstvu. Uključuje: oranice, trajne travnjake, trajne nasade, kućne vrtove.

Glavni pokazatelj poljoprivrednog dohotka je „dohodak čimbenika po jedinici rada” izražen u godišnjim jedinicama rada (GJR).

Jedinstvena je tehnička i gospodarska jedinica kojom se upravlja jedinstveno i koja obavlja poljoprivredne aktivnosti na gospodarskom području Europske unije kao svoju primarnu ili sekundarnu djelatnost.

Materijalni unos koji se koristi u jediničnom procesu proizvodnje proizvoda, ali koji ne čini sastavni dio tog proizvoda.

Uspostava šume sadnjom i/ili namjernom sjetvom na zemljištu koje je do tada imalo drugu namjenu; podrazumijeva prenamjenu zemljišta iz nešumskog u šumsko.

Teoretski potencijal biomase: Maksimalna količina biomase koja se ne smanjuje tijekom vremena koja se teoretski može dugoročno ekstrahirati unutar temeljnih biofizičkih ograničenja.

Tehnički potencijal biomase: Potencijal biomase koji je dostupan u trenutnim infrastrukturnim uvjetima i uz trenutne tehnološke mogućnosti.

Kratkoročno može biti privremeno veći od teorijskog potencijala, ali mora poštivati svoja ograničenja.

Gospodarski potencijal biomase: Dio tehničkog potencijala koji zadovoljava kriterije ekonomske isplativosti unutar zadanih okvirnih uvjeta koristeći postojeću infrastrukturu i tehnologiju dostupnu na toj lokaciji.

Potencijal provedbe biomase: Potencijal koji se može implementirati unutar određenog vremenskog okvira i pod konkretnim društveno-političkim okvirnim uvjetima, uključujući ekonomska, institucionalna i društvena ograničenja i političke poticaje. Može biti veći od gospodarskog potencijala; mora poštovati ograničenja teorijskog potencijala.

Zemljišna površina na kojoj se uzgaja usjev. Koncept površine podijeli na zasijanu ili zasađenu površinu i požnjevenu površinu. Podaci o zasijanim površinama nužni su za procjenu količina potrebnih za sjetvu; podaci o požnjevenim površinama služe za pružanje pouzdanih i točnih podataka o prinosu i proizvodnji.

Odnosi se na one procese u životnom ciklusu proizvoda za koje nije moguć izravan pristup informacijama. Na primjer, većina procesa koji prethode proizvodnji (upstream) i općenito svi procesi koji slijede nakon proizvodnje (downstream) smatrat će se dijelom pozadinskih procesa.

Prehrambeni sustav obuhvaća sve materijale, procese i infrastrukture koji se odnose na poljoprivredu, trgovinu, maloprodaju, promet i potrošnju prehrambenih proizvoda.

Nenamjeran ulov organizama koji nisu bili cilj ribolova (npr. druge vrste riba, morski sisavci, ptice), a koji se ili bacaju natrag ili prodaju.

Sva oblovina posječena ili na drugi način sakupljena i uklonjena. Obuhvaća svo drvo dobiveno sječom, odnosno količine uklonjene iz šuma i sa stabala izvan šume, uključujući odumrlo drvo te drvo dobiveno obaranjem i sječom.

Uključuje svo drvo uklonjeno s korom ili bez nje, uključujući drvo uklonjeno u svom okruglom obliku, ili cijepano, ili u nekom drugom obliku, npr. grane, korijenje, panjevi i kore (koji su posječeni) i drvo koje je grubo oblikovano ili zašiljeno.

Usjevi koji dolaze izravno sa zemlje i bez ikakve stvarne obrade, osim čišćenja. Zadržavaju sva biološka svojstva koja su imala dok su još bila na biljkama. Određeni primarni usjevi mogu se agregirati, s njihovom stvarnom težinom, u ukupne iznose koji nude smislene brojke o površini, prinosu, proizvodnji i korištenju; na primjer, žitarice, korijenje i gomolji, orasi, povrće i voće. Ostali primarni usjevi mogu se agregirati samo u smislu jedne ili druge komponente zajedničke za sve njih. Na primjer, primarni usjevi skupine koja daje ulje mogu se agregirati u smislu ekvivalenta ulja ili uljne pogače.

Primarni usjevi se dijele na privremene (jednogodišnje) usjeve i trajne (višegodišnje) nasade.

Privremeni usjevi su oni koji se siju i žanju tijekom iste poljoprivredne godine, ponekad i više puta; trajni nasadi siju se ili sade jednom i ne sade se ponovno nakon svake godišnje žetve ili berbe.

Prosječna količina proizvoda dobivena po jedinici površine (ili po stablu kod drvenastih kultura).

Mjerenje rasta algi izraženo kao masa suhe tvari algi po kvadratnom metru po danu.

Stalni odbor Europske komisije za istraživanja u poljoprivredi (engl. Standing Committee on Agricultural Research)

Sekvestracija ugljika izraz je koji se koristi za definiranje postupka uklanjanja ugljičnog dioksida iz atmosfere. Prirodno, ovaj se postupak odvija uzgojem biljaka fotosintezom i apsorpcijom oceana i tla.

Komponenta klimatskog sustava koja ima kapacitet skladištenja, akumulacije ili otpuštanja ugljika. Npr. oceani, tlo, atmosfera i šume.

Smjesa krutog i tekućeg životinjskog izmeta.

Može biti pomiješano sa steljom, koju čine dodaci od slame, sijena, kukuruzovine, piljevine i drugih sličnih dodataka.

Metoda proizvodnje koja se koristi za izradu acelularnih proizvoda (organske molekule poput proteina i masti bez živog materijala, npr. fermentacijom) ili celularnih proizvoda (uzgojenih iz stanica životinjskih tkiva in vitro).

Stočna proizvodnja obuhvaća prodaju, promjene vrijednosti zaliha te proizvode koji se koriste za preradu i vlastitu krajnju potrošnju proizvođača.

Svjetionici (engl. lighthouses) su pojedinačna mjesta, poput farmi ili parkova, gdje se pokazuju znanstveno dokazane dobre prakse i rješenja. Svjetionici također mogu biti pojedinačne lokacije koje su dio živih laboratorija.

To su mjesta za uzajamnu razmjenu i učenje među vršnjacima. Dobre prakse dalje se testiraju u stvarnim životnim uvjetima kako bi se potaknuli drugi praktičari da prijeđu na održivo upravljanje tlom i zemljištem.

SWOT analiza (eng. Strenghts, Weaknesses, Opportunities i Threats) je jedna od najpoznatijih i najčešće korištenih analiza. Gotovo se uvijek izrađuje prilikom izrade strategije, strateških studija i poslovnih planova. 

Primarni šumski ostaci su ostaci zaostali nakon sječe - prorede ili dovršne sječe (grane, panjevi, krošnje, kora, piljevina i dr.) Isto kao i ostaci sječe (vidjeti ostatke sječe u rječniku).

Sekundarni šumski ostaci su nusproizvodi i koproizvodi industrijske prerade drva (kora, ploče pilane, piljevina, drvna sječka itd.).

Neto nulta emisija ugljika u atmosferu postignuta uravnoteženjem količine oslobođenog ugljika s jednakom količinom sekvestriranog ili nadoknađenog ugljika u usporedbi s referencama.

Neto nula emisija ugljika u atmosferu tijekom procesa proizvodnje energije (isključujući infrastrukturu).

Svaka praksa ili proces, koji se provodi tijekom razdoblja od najmanje pet godina, povezan s upravljanjem kopnom ili obalom, a koji rezultira hvatanjem i privremenim skladištenjem atmosferskog i biogenog ugljika u biogene spremnike ugljika ili smanjenjem emisija iz tla.

Početna emisija CO₂ iz šumske bioenergije kada je ona veća od emisija iz referentnog fosilnog sustava. Naziva se dugom jer ponovni rast šume u kombinaciji s kontinuiranom zamjenom fosilnih goriva može, s vremenom, "otplatiti" taj dug.

Mjera ukupne količine emisije ugljikovog dioksida i metana definirane populacije, sustava ili aktivnosti, uzimajući u obzir sve relevantne izvore, ponore i skladištenje unutar prostornih i vremenskih granica.

Skladištenje atmosferskog ili biogenog ugljika u geološke spremnike, biogene spremnike, dugotrajne proizvode i materijale, te morski okoliš ili smanjenje ispuštanja ugljika iz biogenog spremnika u atmosferu.

To su drvenaste kulture, drveće ili grmlje, koje se ne uzgaja u ophodnji, već daje plodove nekoliko (obično više od pet) uzastopnih godina.

Višegodišnje nasade uglavnom čine plodovito i bobičasto voće, grmlje, vinova loza i masline.

Višegodišnji nasadi obično su namijenjeni ljudskoj prehrani i općenito daju veću dodanu vrijednost po hektaru od jednogodišnjih nasada. Oni također igraju važnu ulogu u oblikovanju ruralnog krajolika (voćnjaci, vinogradi i maslinici) i pomažu u uspostavljanju ravnoteže poljoprivrede unutar okoliša.

Kategorija koja obuhvaća utjecaj tvari koje zakiseljuju okoliš. Emisije NO_x, NH₃ i SO₄ dovode do oslobađanja vodikovih iona (H⁺) prilikom mineralizacije plinova te u područjima s niskim puferskim kapacitetom doprinose zakiseljavanju tla i vode što rezultira propadanjem šuma i zakiseljavanjem jezera.

Količina ugljika u spremniku ugljika.

Područje koje odgovara ukupnoj zasijanoj površini za proizvodnju određene poljoprivredne kulture tijekom dane godine.

Površina koja odgovara ukupnoj zasijanoj površini, ali nakon žetve/berbe isključuje uništene površine (npr. uslijed prirodnih nepogoda).

Predstavlja cilj europskog Zelenog plana, a to je učiniti Europu klimatski neutralnom do 2050., potaknuti gospodarstvo zelenom tehnologijom, stvoriti održivu industriju i promet te smanjiti onečišćenje.

Pretvaranje klimatskih i ekoloških izazova u prilike učinit će tranziciju pravednom i inkluzivnom za sve.

Živi laboratoriji (engl. Living Labs) su mjesta za eksperimentiranje na terenu. To su inicijative za suradnju između više partnera i različitih aktera, poput istraživača, farmera, šumara, prostornih planera, upravitelja zemljišta i građana koji se okupljaju kako bi zajedno stvarali inovacije za zajednički dogovorene ciljeve.

Živi laboratoriji osnivaju se na teritorijalnoj, krajobraznoj ili regionalnoj razini. Oni koordiniraju eksperimente na više mjesta kao što su farme, šume, urbana ili industrijska područja.

Jednogodišnje biljke, uglavnom iz porodice trava, koje daju zrna za hranu, krmivo, sjeme i industrijske svrhe (npr. proizvodnja etanola).