Europski zeleni plan, zacrtao je smjer prema kojemu bi Europa do 2050. trebala postati prvi klimatski neutralan kontinent i postići zelenu tranziciju.

U Strategiji čistog planeta biogospodarstvo je prepoznato kao jedan od ključnih puteva ka dostizanju klimatske neutralnosti.

Uzimajući u obzir ekonomske, socijalne i okolišne aspekte, EU Strategija biogospodarstva dodatno je naglasila važnost nacionalnih strategija u razvoju održivog, kružnog biogospodarstva u cijeloj Europi.

Biogospodarstvo obuhvaća sve sektore i sustave koji se oslanjaju na biološke resurse (životinje, biljke, mikroorganizme i biomasu iz tih izvora, uključujući organski otpad), njihove funkcije i načela.

Ono obuhvaća i međusobno povezuje kopnene i morske ekosustave i njihove usluge, sve sektore primarne proizvodnje u kojima se koriste i proizvode biološki resursi (poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo i akvakultura) te sve gospodarske i industrijske sektore u kojima se biološki resursi i procesi koriste za proizvodnju hrane, hrane za životinje, proizvoda dobivenih od bioloških sirovina, energije i usluga.
 
U užem smislu biogospodarstvo se definira kao inovativno gospodarstvo s niskom razinom emisija, kako bi se osigurala održivost poljoprivrede, ribarstva i akvakulture, sigurnost opskrbe hranom i održivo korištenje obnovljivih bioloških resursa (biomase) u industriji uz istovremenu zaštitu bioraznolikosti i okoliša.

Prema podacima Europske komisije^[1], u 2020. godini 17,19 milijuna ljudi bilo je zaposleno u biogospodarstvu Europske unije (50,2% sektor poljoprivrede, 27,3% sektor hrane, pića i duhana, 8,1% sektor proizvoda od drva i namještaja, 4,1% sektor tekstila, 3,5% sektor papira, 2,8% sektor šumarstva, 2,7% sektor kemijskih i farmaceutski proizvoda, plastike, gume, 0,9% sektor ribarstva i akvakulture, 0,2% biobazirana električna energija, 0,2% tekuća biogoriva).

Ostvareno je 728 milijardi eura dodane vrijednosti (36% sektor hrane, pića i duhana i 28% sektor poljoprivrede, 10,7% sektor kemijskih i farmaceutskih proizvoda, plastike, gume, 6,7% sektor papira, 9,1% sektor drva i namještaja, 3,5% sektor biobaziranog tekstila, 3,4% sektor šumarstva, 1% biobazirana električna energija, 0,8% tekuća biogoriva, 0,8% ribarstvo i akvakultura).

U 2021. godini biogospodarstvo u Republici Hrvatskoj doseglo je dodanu vrijednost od 4 milijarde eura te je zapošljavalo 213.000 osoba (43% sektor poljoprivrede, 27,8% sektor hrane, pića i duhana, 10,7% sektor drva i namještaja, 7,3% sektor šumarstva, 4,6% sektor biobaziranog tekstila, 2,5% sektor ribarstva i akvakulture, 2,3% sektor papira i 1,7% sektor kemijskih i farmaceutski proizvoda, plastike, gume).

Ostvarena dodana vrijednost po zaposlenom u hrvatskom biogospodarstvu u 2020. godini iznosila je 21.000 eura, što je otprilike polovica prosjeka Europske unije.

Republika Hrvatska čini otprilike 1% biogospodarstva EU, iskazano prema dodanoj vrijednosti i zaposlenosti.