Europski zeleni plan, zacrtao je smjer prema kojemu bi Europa do 2050. trebala postati prvi klimatski neutralan kontinent i postići zelenu tranziciju.

U Strategiji čistog planeta biogospodarstvo je prepoznato kao jedan od ključnih puteva ka dostizanju klimatske neutralnosti.

Uzimajući u obzir ekonomske, socijalne i okolišne aspekte, EU Strategija biogospodarstva dodatno je naglasila važnost nacionalnih strategija u razvoju održivog, kružnog biogospodarstva u cijeloj Europi.

Biogospodarstvo obuhvaća sve sektore i sustave koji se oslanjaju na biološke resurse (životinje, biljke, mikroorganizme i biomasu iz tih izvora, uključujući organski otpad), njihove funkcije i načela.

Ono obuhvaća i međusobno povezuje kopnene i morske ekosustave i njihove usluge, sve sektore primarne proizvodnje u kojima se koriste i proizvode biološki resursi (poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo i akvakultura) te sve gospodarske i industrijske sektore u kojima se biološki resursi i procesi koriste za proizvodnju hrane, hrane za životinje, proizvoda dobivenih od bioloških sirovina, energije i usluga.
 
U užem smislu biogospodarstvo se definira kao inovativno gospodarstvo s niskom razinom emisija, kako bi se osigurala održivost poljoprivrede, ribarstva i akvakulture, sigurnost opskrbe hranom i održivo korištenje obnovljivih bioloških resursa (biomase) u industriji uz istovremenu zaštitu bioraznolikosti i okoliša.

Prema podacima Europske komisije^[1], u 2020. godini 17,16 milijuna ljudi bilo je zaposleno u biogospodarstvu Europske unije (50,7% sektor poljoprivrede, 26,8% sektor hrane, pića i duhana, 7,7% sektor proizvoda od drva i namještaja, 4,2% sektor tekstila, 3,6% sektor papira, 2,9% sektor šumarstva, 2,8% sektor kemijskih i farmaceutski proizvoda, plastike, gume, 0,9% sektor ribarstva i akvakulture) ili 8,9% ukupne radne snage Europske unije bilo je zaposleno u biogospodarstvu.

Ostvareno je 664,8 milijardi eura dodane vrijednosti (35,5% sektor hrane, pića i duhana i 28,8% sektor poljoprivrede, 11,9% sektor kemijskih i farmaceutskih proizvoda, plastike, gume, 6,9% sektor papira, 7,6% sektor drva i namještaja, 3,2% sektor tekstila, 2,7% sektor šumarstva, 1% bioelektrična energija, 0,6% tekuća biogoriva, 0,8% ribarstvo i akvakultura).

U 2020. godini biogospodarstvo u Republici Hrvatskoj doseglo je dodanu vrijednost od 3.7 milijarde eura te je zapošljavalo 203.200 osoba (41,6% sektor poljoprivrede, 29,4% sektor hrane, pića i duhana, 11% sektor drva i namještaja, 7,1% sektor šumarstva, 4,5% sektor tekstila, 2,4% sektor ribarstva i akvakulture, 2,3% sektor papira i 1,8% sektor kemijskih i farmaceutski proizvoda, plastike, gume).

Ostvarena dodana vrijednost po zaposlenom u hrvatskom biogospodarstvu u 2020. godini iznosila je 18.000 eura, što je otprilike polovica prosjeka Europske unije.

Republika Hrvatska čini otprilike 1% biogospodarstva EU, iskazano prema dodanoj vrijednosti i zaposlenosti.