Grana ekologije koja istražuje mogućnosti poljoprivredne proizvodnje u skladu s ekološkim zakonitostima.

Sustav poljoprivrednog znanja i inovacija (engl. Agricultural Knowledge and Innovation System)

Uzgoj u kontroliranim uvjetima vodenih (slatkovodnih ili slanih) organizama, kao što su ribe, mekušci, rakovi i biljke za ljudsku upotrebu ili prehranu.

Podrazumijeva oblik intervencije u procesu prirodnog uzgoja kako bi se povećala proizvodnja, uključujući redovito poribljavanje, hranjenje i zaštitu od predatora. 

Zajedničko poduzeće za biobazirane industrije (engl. Bio-based Industries Joint Undertaking)

Plastika dobivena iz biomase.

Proizvod u cijelosti ili djelomično dobiven iz biomase.

Srednjoeuropska inicijativa za biogospodarstvo u poljoprivredi, akvakulturi i šumarstvu temeljeno na znanju (engl. Central and Eastern European Initiative for Knowledge-Based Agriculture, Aquaculture and Forestry in the Bioeconomy)

Metil-ester proizveden od biljnog ili životinjskog ulja, dizelske kvalitete, koji se koristi kao biogorivo u dizelskim motorima.

Energija dobivena izgaranjem materijala dobivenih iz bioloških izvora.

Etanol proizveden iz biomse.

Tekuće ili plinovito gorivo za prijevoz proizvedeno iz biomase.

Obuhvaća sve sektore i sustave koji se oslanjaju na biološke resurse (životinje, biljke, mikroorganizme i biomasu iz tih izvora, uključujući organski otpad), njihove funkcije i načela.

Obuhvaća i međusobno povezuje kopnene i morske ekosustave i njihove usluge, sve sektore primarne proizvodnje u kojima se koriste i proizvode biološki resursi (poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo i akvakultura) te sve gospodarske i industrijske sektore u kojima se biološki resursi i procesi koriste za proizvodnju hrane, hrane za životinje, proizvoda dobivenih od bioloških sirovina, energije i usluga.

Izraz opisuje trendove u naprednim gospodarstvima prema većoj ovisnosti o znanju, informacijama i visokim razinama vještina, te rastućoj potrebi poslovnog i javnog sektora za lakim pristupom svemu tome.

Biorazgradivi dio proizvoda, otpada i ostataka biološkog podrijetla iz poljoprivrede, uključujući tvari biljnoga i životinjskoga podrijetla, šumarstvu i srodnim industrijama, ribarstvu i akvakulturi, kao i biorazgradivi dio industrijskog i komunalnog otpada, biološkog podrijetla.

Izvor

Otpad koji sadrži ugljikove spojeve dobivene od životinjskih i biljnih materijala.

Mješavina metana i CO₂ proizvedena bakterijskom razgradnjom organske tvari koja se koristi kao gorivo.

Koncept postrojenja za preradu u kojemu se biomasa pretvara i ekstrahira u niz vrijednih proizvoda.

U potpunosti se razgrađuje biološkom aktivnošću (kompostabilna) bez ostavljanja ostataka.

Mogu se proizvoditi od obnovljivih materijala i fosilnih goriva, kao i mješavina istih.

Sposobnost razgradnje biološkom aktivnošću.

Varijabilnost među živim organizmima različitog podrijetla, uključujući i kopnene, morske i druge vodene ekosustave i ekološke komplekse kojima pripadaju.

Uključuje i raznolikost unutar vrsta, između vrsta i raznolikost ekosustava.

Tekuća goriva proizvedena od biomase koja se koristi u energetske svrhe osim u transportu.

Zajedničko poduzeće za Europu kružnog biobaziranog gospodarstva (engl. Circular Bio-Based Europe Joint Undertaking)

Sedamnaest globalnih ciljeva za održivi razvoj (engl. Sustainable Development Goals, SDGs), poznati i kao Globalni ciljevi, novi su, univerzalni ciljevi i pokazatelji za koje se očekuje da će ih članice Ujedinjenih naroda koristiti u kreiranju svojih programa i politika u sljedećih petnaest godina.

Informacijski servis Zajednice za istraživanje i razvoj (CORDIS - The Community Research and Development Information Service) primarni je izvor rezultata Europske komisije iz projekata financiranih iz okvirnih programa EU za istraživanje i inovacije, od FP1 do Horizon Europe.

Deforestacija ili krčenje šuma je uklanjanje šume, kako bi se šuma i šumsko zemljište prenamijenili u druge svrhe.

EIP-ovi (European Innovation Partnership) su partnerstva koja okupljaju relevantne strane na EU razini, nacionalnoj i regionalnoj razini kako bi usmjerili, pojednostavili i bolje koordinirali postojeće financijske instrumente i inicijative. Usredotočeni su na izazove koji mogu koristiti društvu, modernizirati sektore i tržišta.

Ekosustav je prostor naseljen organizmima i njihovim zajednicama, u kojem se neprekidno stvara primarna biomasa, koju troše i razgrađuju heterotrofni potrošači.

Zajednički istraživački centar (engl. Joint Research Center)

Učinkovito korištenje resursa korištenjem ostataka i recikliranih materijala za korištenje materijala kako bi se povećala ukupna dostupnost biomase unutar određenog sustava.

Kaskadno korištenje drva događa se kada se drvo preradi u proizvod i taj se proizvod barem još jednom koristi u materijalne ili energetske svrhe.

U jednostupanjskoj kaskadi drvo se prerađuje u proizvod koji se ponovno koristi u energetske svrhe, a u višestupanjskoj kaskadi drvo se prerađuje u proizvod i taj se proizvod koristi barem još jednom u materijalnom obliku prije odlaganja ili oporabe u energetske svrhe.

Klimatske promjene su dugotrajne promjene u statističkoj raspodjeli klimatskih faktora, u vremenskom periodu od deset do milijun godina.

Kružno gospodarstvo je model proizvodnje i potrošnje koji uključuje dijeljenje, posudbu, ponovno korištenje, popravljanje, obnavljanje i reciklažu postojećih proizvoda i materijala što je dulje moguće kako bi se stvorila dodatna - duža - vrijednost proizvoda.

Na ovaj način produljuje se životni vijek proizvoda te istovremeno smanjuje količina otpada.

Lanac vrijednosti je skup aktivnosti neophodnih za proizvodnju robe ili usluge.

Lanac vrijednosti su sve aktivnosti i procesi unutar tvrtke koji pomažu dodati vrijednost konačnom proizvodu.

Korištenje zemljišta, promjene u korištenju zemljišta i šumarstvo (engl. Land use, land-use change and forestry)

Sektor inventara stakleničkih plinova koji pokriva emisije i uklanjanja stakleničkih plinova koji su rezultat izravnog korištenja zemljišta uzrokovanog ljudskim djelovanjem, promjena korištenja zemljišta i šumskih aktivnosti.

Slučajni proizvod proizašao iz procesa proizvodnje ili kemijske reakcije, a ne primarni proizvod ili usluga koja se proizvodi. Može biti koristan i utrživ, ili može imati negativne ekološke posljedice.

Ostaci su podijeljeni u četiri glavne potkategorije: poljoprivreda, šumarstvo, akvakultura i ribarstvo i ostaci prerade.

Ostataci prerade su tvari koje nisu krajnji željeni proizvod proizvodnog procesa. 

Drvo koje je ostalo u šumi nakon sječe šume, a uključuju drvene ostatke od konačne sječe (npr. grane, lišće, panjevi, korijenje, vrhovi, kora), mala stabla nakon operacija prorjeđivanja i krčenja i općenito netržišno drvo debla.

Teoretski potencijal biomase: Maksimalna količina biomase koja se ne smanjuje tijekom vremena koja se teoretski može dugoročno ekstrahirati unutar temeljnih biofizičkih ograničenja.

Tehnički potencijal biomase: Potencijal biomase koji je dostupan u trenutnim infrastrukturnim uvjetima i uz trenutne tehnološke mogućnosti.

Kratkoročno može biti privremeno veći od teorijskog potencijala, ali mora poštivati svoja ograničenja.

Gospodarski potencijal biomase: Dio tehničkog potencijala koji zadovoljava kriterije ekonomske isplativosti unutar zadanih okvirnih uvjeta koristeći postojeću infrastrukturu i tehnologiju dostupnu na toj lokaciji.

Potencijal provedbe biomase: Potencijal koji se može implementirati unutar određenog vremenskog okvira i pod konkretnim društveno-političkim okvirnim uvjetima, uključujući ekonomska, institucionalna i društvena ograničenja i političke poticaje. Može biti veći od gospodarskog potencijala; mora poštovati ograničenja teorijskog potencijala.

Prehrambeni sustav obuhvaća sve materijale, procese i infrastrukture koji se odnose na poljoprivredu, trgovinu, maloprodaju, promet i potrošnju prehrambenih proizvoda.

Sva oblovina posječena ili na drugi način sakupljena i uklonjena. Obuhvaća svo drvo dobiveno sječom, odnosno količine uklonjene iz šuma i sa stabala izvan šume, uključujući odumrlo drvo te drvo dobiveno obaranjem i sječom.

Uključuje svo drvo uklonjeno s korom ili bez nje, uključujući drvo uklonjeno u svom okruglom obliku, ili cijepano, ili u nekom drugom obliku, npr. grane, korijenje, panjevi i kore (koji su posječeni) i drvo koje je grubo oblikovano ili zašiljeno.

Usjevi koji dolaze izravno sa zemlje i bez ikakve stvarne obrade, osim čišćenja. Zadržavaju sva biološka svojstva koja su imala dok su još bila na biljkama. Određeni primarni usjevi mogu se agregirati, s njihovom stvarnom težinom, u ukupne iznose koji nude smislene brojke o površini, prinosu, proizvodnji i korištenju; na primjer, žitarice, korijenje i gomolji, orasi, povrće i voće. Ostali primarni usjevi mogu se agregirati samo u smislu jedne ili druge komponente zajedničke za sve njih. Na primjer, primarni usjevi skupine koja daje ulje mogu se agregirati u smislu ekvivalenta ulja ili uljne pogače.

Primarni usjevi se dijele na privremene (jednogodišnje) usjeve i trajne (višegodišnje) nasade.

Privremeni usjevi su oni koji se siju i žanju tijekom iste poljoprivredne godine, ponekad i više puta; trajni nasadi siju se ili sade jednom i ne sade se ponovno nakon svake godišnje žetve ili berbe.

Stalni odbor Europske komisije za istraživanja u poljoprivredi (engl. Standing Committee on Agricultural Research)

Sekvestracija ugljika izraz je koji se koristi za definiranje postupka uklanjanja ugljičnog dioksida iz atmosfere. Prirodno, ovaj se postupak odvija uzgojem biljaka fotosintezom i apsorpcijom oceana i tla.

Smjesa krutog i tekućeg životinjskog izmeta.

Može biti pomiješano sa steljom, koju čine dodaci od slame, sijena, kukuruzovine, piljevine i drugih sličnih dodataka.

Svjetionici (engl. lighthouses) su pojedinačna mjesta, poput farmi ili parkova, gdje se pokazuju znanstveno dokazane dobre prakse i rješenja. Svjetionici također mogu biti pojedinačne lokacije koje su dio živih laboratorija.

To su mjesta za uzajamnu razmjenu i učenje među vršnjacima. Dobre prakse dalje se testiraju u stvarnim životnim uvjetima kako bi se potaknuli drugi praktičari da prijeđu na održivo upravljanje tlom i zemljištem.

SWOT analiza (eng. Strenghts, Weaknesses, Opportunities i Threats) je jedna od najpoznatijih i najčešće korištenih analiza. Gotovo se uvijek izrađuje prilikom izrade strategije, strateških studija i poslovnih planova. 

Primarni šumski ostaci su ostaci zaostali nakon sječe - prorede ili dovršne sječe (grane, panjevi, krošnje, kora, piljevina i dr.) Isto kao i ostaci sječe (vidjeti ostatke sječe u rječniku).

Sekundarni šumski ostaci su nusproizvodi i koproizvodi industrijske prerade drva (kora, ploče pilane, piljevina, drvna sječka itd.).

To su drvenaste kulture, drveće ili grmlje, koje se ne uzgaja u ophodnji, već daje plodove nekoliko (obično više od pet) uzastopnih godina.

Višegodišnje nasade uglavnom čine plodovito i bobičasto voće, grmlje, vinova loza i masline.

Višegodišnji nasadi obično su namijenjeni ljudskoj prehrani i općenito daju veću dodanu vrijednost po hektaru od jednogodišnjih nasada. Oni također igraju važnu ulogu u oblikovanju ruralnog krajolika (voćnjaci, vinogradi i maslinici) i pomažu u uspostavljanju ravnoteže poljoprivrede unutar okoliša.

Zemljište koje se trajno (pet i više godina) koristi za uzgoj zeljastih krmnih kultura, uzgojem (sijano) ili prirodnim putem (samosijano), a nije uključeno u plodored na gospodarstvu.

Zemljište se može koristiti za ispašu ili kositi za silažu, sijeno ili koristiti za proizvodnju obnovljive energije.

Predstavlja cilj europskog Zelenog plana, a to je učiniti Europu klimatski neutralnom do 2050., potaknuti gospodarstvo zelenom tehnologijom, stvoriti održivu industriju i promet te smanjiti onečišćenje.

Pretvaranje klimatskih i ekoloških izazova u prilike učinit će tranziciju pravednom i inkluzivnom za sve.

Živi laboratoriji (engl. Living Labs) su mjesta za eksperimentiranje na terenu. To su inicijative za suradnju između više partnera i različitih aktera, poput istraživača, farmera, šumara, prostornih planera, upravitelja zemljišta i građana koji se okupljaju kako bi zajedno stvarali inovacije za zajednički dogovorene ciljeve.

Živi laboratoriji osnivaju se na teritorijalnoj, krajobraznoj ili regionalnoj razini. Oni koordiniraju eksperimente na više mjesta kao što su farme, šume, urbana ili industrijska područja.