Europski zeleni plan, zacrtao je smjer prema kojemu bi Europa do 2050. trebala postati prvi klimatski neutralan kontinent i postići zelenu tranziciju.

U Strategiji čistog planeta biogospodarstvo je prepoznato kao jedan od ključnih puteva ka dostizanju klimatske neutralnosti.

Uzimajući u obzir ekonomske, socijalne i okolišne aspekte, EU Strategija biogospodarstva dodatno je naglasila važnost nacionalnih strategija u razvoju održivog, kružnog biogospodarstva u cijeloj Europi.

Biogospodarstvo obuhvaća sve sektore i sustave koji se oslanjaju na biološke resurse (životinje, biljke, mikroorganizme i biomasu iz tih izvora, uključujući organski otpad), njihove funkcije i načela.

Ono obuhvaća i međusobno povezuje kopnene i morske ekosustave i njihove usluge, sve sektore primarne proizvodnje u kojima se koriste i proizvode biološki resursi (poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo i akvakultura) te sve gospodarske i industrijske sektore u kojima se biološki resursi i procesi koriste za proizvodnju hrane, hrane za životinje, proizvoda dobivenih od bioloških sirovina, energije i usluga.
 
U užem smislu biogospodarstvo se definira kao inovativno gospodarstvo s niskom razinom emisija, kako bi se osigurala održivost poljoprivrede, ribarstva i akvakulture, sigurnost opskrbe hranom i održivo korištenje obnovljivih bioloških resursa (biomase) u industriji uz istovremenu zaštitu bioraznolikosti i okoliša.

Prema podacima Europske komisije^[1], u 2023. godini 17,09 milijuna ljudi bilo je zaposleno u biogospodarstvu Europske unije (49,1% sektor poljoprivrede, 28,2% sektor hrane, pića i duhana, 7,7% sektor proizvoda od drva i namještaja, 4,0% sektor tekstila, 3,7% sektor papira, 3,1% sektor kemijskih i farmaceutski proizvoda, plastike, gume, 2,9% sektor šumarstva, 0,9% sektor ribarstva i akvakulture, 0,2% biobazirana električna energija, 0,2% tekuća biogoriva).

Ostvareno je 863 milijardi eura dodane vrijednosti (35,4% sektor hrane, pića i duhana i 28,0% sektor poljoprivrede, 13,9% sektor kemijskih i farmaceutskih proizvoda, plastike, gume, 7,0% sektor drva i namještaja, 6,0% sektor papira, 3,7% sektor šumarstva, 3,4% sektor biobaziranog tekstila, 1,3% biobazirana električna energija, 0,8% ribarstvo i akvakultura, 0,5% tekuća biogoriva).

U 2023. godini biogospodarstvo u Republici Hrvatskoj doseglo je dodanu vrijednost od 6 milijardi eura te je zapošljavalo 166.500 osoba (39,9% sektor poljoprivrede, 31,2% sektor hrane, pića i duhana, 10,5% sektor drva i namještaja, 5,2% sektor šumarstva, 4,7% sektor kemijskih i farmaceutski proizvoda, plastike, gume, 3,4% sektor papira, 2,5% sektor biobaziranog tekstila gume, 2,3% sektor ribarstva i akvakulture i 0,3 biobazirana električna energija).

Ostvarena dodana vrijednost po zaposlenom u hrvatskom biogospodarstvu u 2023. godini iznosila je 33.000 eura, što je otprilike polovica prosjeka Europske unije.

Republika Hrvatska čini otprilike 1% biogospodarstva EU, iskazano prema dodanoj vrijednosti i zaposlenosti.